Turisticka organizacija i SO Arandjelovac ulozili su 6 miliona dinara u izgradnju osmatracnice na Bukulji.Osmatracnica je visoka 19 metara i nalazi se na nadmorskoj visini od
660 metara. Kako je rekao Radovan Arsenijevic, direktor TO, na
osmatracnici ce biti postavljen i panoramski teleskop, pa ce se sa ove
kule Sumadija videti kao na dlanu.Oko osmatracnice ce biti uredjen prostor za izletnike, sportski tereni i igralista za najmladje.Sa osmatracnice na Bukulje mogu se videti: Rudnik, Suvobor, Maljen,
Ovcar, Kablar, Kosmaj, Avala, Gruzanske planine i Pomoravlje.
Nalazi
se u srcu Srbije, na planini Bukulji, 9 km udaljeno od Arandjelovca na
putu Arandjelovac -Belanovica-Ljig.Jezero se nalazi na nadmorskoj
visini od 411m, i nastalo je 1974 god. Pregradjivanjem recice Bukulje i
jos nekoliko njenih pritoka.Povrsina jezera je oko 300ha, i sastoji se
iz tri kraka: Milicevici, Lekici i Vrbe, koji su dobili nazive po
potopljenim zaseocima sela Garasi u kojem se jezero i nalazi.Jezero
karakterisu strme obale sa jedne i pristupacne plaze sa druge strane.
Dno je najvecim delom tvrdo, ilovaca sto, sa blagim kanjonima duz
nekadasnjih recnih tokova.
U priobalnom delu, pri normalnom vodostaju, nalaze se potopljene vrzine
i vrbe, koje predstavljaju pravi rudnik sarana i stuka.Prosecna dubina
jezera je od 6 do 8 metara na mestima koja su pristupacna za pecanje,
mada ima i mesta sa dubinom oko 2 metra, kao i onih sa dubinom oko 40
metara ( ispod kule,nedaleko od brane) Riblji svet je raznolik. Od bele ribe prisutni su: klen,
crvenperka, bodorka, krupatica, deverika (koja dostize i do 3
kg.),babuska , a od plemenite saran, som,smudj, stuka, amur, koji
dostizu zavidne dimenzije. Najveci saran Garaskog jezera je imao 22kg.,
som 46kg., amur 17 kg. a stuka drzi nezvanicni rekord jugoslavije sa
primerkom od 19,6 kg
...
Od 2003. godine, ciglana ''Kubrsnica'' iz Arandelovca radi u
sastavu kompanije Univerzum Ciglane.
Ciglana u Arandjelovcu ima dugu tradiciju proizvodnje ciglarskih proizvoda. Davne
1939.godine osnovana je ciglana ’’Ringlov’’ koja je preteca sadasnje ciglane u
Arandjelovcu. Ciglana je u vise navrata modernizovana. Ugradnja nove opreme i
modernizacija je izvrsena između 1976. i 1978.godine. Posle toga proizvodnja je
uvecana na 25 miliona jedinica NF (normalni format) proizvoda godisnje. Dug
vremenski period sve do 1988. godine ciglana je funkcionisala u okviru zajednickog
preduzeca ’’Standard’’ a nakon toga kao zajedničko preduzece. Pored osnovnog
proizvodnog programa (proizvodnja fasadne opeke i giter bloka) od 1991. godine
preduzece uvodi i osvaja nove proizvodne programe: izrada fert gredica,
proizvodnja preskastih materijala za zavrsne radove u gradjevinarstvu,
proizvodnja tenisita za teniska igralista i atletske staze.
U 2003. godini na licitaciji, kupljena je ciglana ''Kubrsnica'' sa sedistem u
Arandjelovcu. Modernizacija je uradjena 2004. godine, odmah nakon
privatizacije, postavljena je nova automatika i automatski transport do
tunelske susare, ubacena je nova linija slaganja robe sa robotom kao i nova
linija razlaganja pecene robe takodje robotom. Ugradjena je
najsavremenija italijanska oprema firme Bongioannie Macchine kao i firme Capaccioli
Italy.
Na jugoistocnoj periferiji Arandjelovca, sa desne strane
recice Kubrsnice, uzdize se brdo Risovaca sa pecinom, znacajnim
arheoloshko-paleontoloshkim i speleoloshkim nalazistem. Dugogodisnjim
istrazivanjima risovacke pecine otkriveno je obilje fosilizovanih ostataka
faune ledenog doba, kao i tragovi materijalne kulture neandertalskih
lovaca-artefakta od kamena i kosti, koja potvrdjuju paleolitsku starost ove
stanice.
Sistematskom analizom osteoloskog materijala determinisano je preko 20 vrsta
sisara, pretezno pripadnika toplodobne stepske faune-pecinski medved, pecinski
lav, pecinska hijena, divlji konj, divlji magarac, sumski jelen, dzinovski
jelen, divlje govece, vuk, lisica, dabar itd., dok su samo tri zivotinje
izraziti predstavnici hladne klime-runasti nosorog, mamut i bizon. Starost
otkrivenih kostiju procenjuje se na oko 30.000-100.000 godina.
Fosilni covek starijeg kamenog doba svoja orudja je izradjivao od kamena i
kostiju ulovljenih zivotinja svesno koristeci svoju inteligenciju u teskoj
borbi za sopstveni opstanak i odrzanje svoje vrste u celini i baveci se lovom
kao osnovnim zivotnim opredeljenjem. Kulturni inventar Risovace dao je vazne
odgovore za arheolosku nauku, pre svega, jer je potvrdio postojanje
paleolitskih kultura i na podrucjima juzno od linije Sava-Dunav i pruzio nove
dragocene podatke o nacinu zivota praistorijskih ljudi.
Risovaca spada u proste pecine (cini
je jedan kanal duzine 135 m) nastale radom podzemnih voda. Svrstava se u red
suvih pecina sa malo prokapnih voda i konstantnom temperaturom od 10 -12 0C,
nezavisno od godishnjeg doba.
S obzirom na arheoloski znacaj, paleontolosko bogatstvo i znatne prirodne
vrednosti, pecina Risovaca je 1983.godine proglasena kulturnim dobrom od
velikog znacaja, a 1995. je sa okolnim prostorom od oko 13 hektara, stavljena
pod zastitu kao spomenik prirode i kategorije. Risovaca je uredjena i otvorena
za turisticke posete septembra 1978.godine, a sve u cilju da se taj davnasnji
beleg zivota i kulture naseg dalekog pretka iz ledenog doba sacuva za
sadasnjost i buducnost kao svedocanstvo o neprekinutim ljudskim korenima starim
50.000 godina.
Prekrivena uglavnom stoletnom hrastovom sumom,
planina Vencac dominira nad Sumadijom, a u nedrima krije ogromne
naslage mermerne rude cije rezerve jos nisu do detalja utvrdjene.
Prvi kopaci bili su mestani Brezovca i susednih sela koji su vadili
kamene gromade za nadgrobne spomenike.
Planinu
su pohodili jos paleolitski ljudi iz pecine Risovaca, stanista
pracoveka neandertalca, a naseljavali su je kasnije Iliri i Rimljani.
Vencac je lezao na putevima varvarskih nadiranja sa Istoka i na
drumovima vizantijskog uzmicanja pred najezdom Slovena. Ulazio
je u granice velikih srednjevekovnih drzava i upoznao vladavinu
Osmanlija...
Vencac je pravi fenomen. Posle ovih istorijskih dogadjanja otvorila
je svoju riznicu, pa je tako poceo sa radom majdan mermera 1904.
godine. Prvi blokovi tog belog mermera ugradjeni su u mauzolej
na Oplencu - zaduzbinu kralja Petra I Karađordjevica.
To je u ono vreme bio najluksuzniji kamen sa posebnim sjajem i
lepotom koji se tada mogao naći u kraljevstvu.
Zbog ekskluziviteta, mermer sa planine Vencac veoma je trazen
u svetu. Osim trgova i spomenika u Njujorku, Parizu, Amsterdamu,
Moskvi, Buenos Ajresu, Dakaru, Rimu, beli mermer Vencaca ukrasava
fasade i enterijere jednog krila Bele kuce u Vašingtonu, postolje
spomenika Slobode u Njujorku, od njega je napravljen veliki obelisk
u centru Buenos Ajresa, kao i fasade aerodroma i muzeja u Kairu,
Tokiju, Beogradu...
Eksploatacija mermera na Vencacu stara
je preko 100 godina, a kao njen pocetak uzima se osnivanje privatne
kamenorezacke radnje 1881. godine, koja se smatra embrionom danasnjeg
"Vencaca". Od tada se eksploatacija i prerada mermera sve vise razvija,
a preduzeće dozivljava razlicite statusne promene, zavisno od opstih kretanja u
drustvu u tim vremenima.
Globalno
gledano, "Vencac" ima dve tehnologije koje su zaokruzene, pocev od
dobijanja sirovina, do proizvodnje finalnih proizvoda za trziste. To su:
1. Eksploatacija mermernog
bloka na svojim kopovima i njihova prerada u finalne proizvode za trziste, kao sto su: mermerne ploce za horizontalna i vertikalna oblaganja u gradjevinarstvu,
stepenice, spomenike, profilisane proizvode od mermera, strugano-frezovanu robu
i raznu galanteriju od mermera.2. Eksploatacija lomljenog mermera, drobljenje i mlevenje i
separacija za dobijanje trzisnih proizvoda raznih granulacija, pocev od grubog
kamena za nasipanje puteva do mikroniziranih proizvoda.
"Vencac" za svoje potrebe obezbedjuje sirovine iz
sledecih kopova:- mermerni beli blok na kopu "Zabrezje" kod
Arandjelovca,
- mermerni
plavi blok na kopu "Tresnjica" kod Pozege,
- granitni blok na kopu "Ploce" Bukovik kod
Arandjelovca,
- kamen za drobljene
i mlevene proizvode na kopu Zabreze i kopu "Krecana", oba na
padinama planine "Vencac" kod Arandjelovcu
Bukulja je planina u Sumadiji, u cijem podnozju se nalaze Arandjelovac i Bukovicka banja, a njen najvisi vrh je visok 696 metara. Ona je vulkanskog porekla, sto dokazuje prisustvo granitnih stena koje u sebi sadrze specificnu kombinaciju minerala. Obrasla je bukovom, grabovom i hrastovom sumom, a naziv planine potice od reci bukulj – deminutiva slovenske reci buk.
Pogodna je za pripreme sportskih ekipa, a obelezene pesacke staze vode
od parka Bukovicke banje do vrha planine. Stiti grad od jakih vetrova.
Na vrhu se nalazi hidrometeoroloska stanica, a na njenim obodima je Garasko jezero. Predstavlja omiljeno izletiste Arandjelovcana i banjskih gostiju, a poseduje vise ugostiteljskih objekata kao što su Lovacki dom, Kacara i Kod Coke. Na njoj se nalazi izvoriste gazirane mineralne vode Knjaz Milos.
Nedaleko od Arandjelovca,
na obroncima planine Vencac nalazi se Banja Komerc- fabrika za
proizvodnju materijala za zavrsne radove u gradjevinarstvu. Osnovana je
1992. godine i gotovo 15 godina uspesno preradjuje i proizvodi mlevene
materijale od cuvenog «vencackog mermera». Nas program cine: zavrsni
premazi za unutrasnje i spoljasnje zidne povrsine, gradjevinski lepkovi,
mase za gletovanje i fugovanje, krecno-cementni masinski malteri,
dekorativni mineralni tankoslojni malteri (praskasti), dekorativni
tankoslojni malteri u pastoznom stanju, emulzije i podloge, materijali
za podove, najfinija kalcijum-karbonatna punila i ostali materijali u
gradjevinarstvu. Svi proizvodi poseduju odgovarajuce ateste kvaliteta.
Svi proizvodi se na trzistu prodaju pod robnom markom BEKAMENT.
Od svog osnivanja BANJA KOMERC je zacrtala razvojni put koji se bazira na:
vrhunskom i stalnom razvoju svih proizvoda
ispunjavanju svih realnih zahteva kupaca
neprekidnom poboljsanju tehnoloskog procesa proizvodnje
vlastitom razvoju, uz pracenje i primenu svetskih dostignuca
korektnom odnosu prema poslovnim partnerima, ali i prema ostalim proizvodjacima u zemljama plasmana nasih proizvoda
pristupacnim cenama i optimalnom odnosu cene i kvaliteta
Etno selo na obroncima Bukulje „ Brestovi i vizija “,vlasnika Milivoja Tomica – Tondje, dobilo je naziv po kafani „Brestovi“, kojuje drzao Tondjin deda, cuveni Milivoje Tomic Mika-Copa u obliznje selu DonjaSatornja, u podnožju Rudnika.
Nastavljajuci ugostiteljsku tradiciju svoga dede, Tondja je odlucio daiskoristi prirodne blagovesti rodnog grada i da na obroncima planine Bukuljesagradi velelpne, ekskluzivne turisticke apartmane, restauracijom trioriginalna sumadijska drvena vajata, starija od dva veka. Stare drvene kuce, izmedju ostalih i kucu Karadjordjevog konjusara staru viseod dvesta godina, koju je preneo iz sela Junkovci kod Topole, Tondja jepreuredio sest apartmana sa kapacitetom 14 lezajeva i 5 pomocnih lezajeva. Tusu i kuhinje u etno stilu, kupatilo sa djakuzijem ( u velikom apartmanu ),drveni kreveti i podovi s’ namerom uradjeni sa mirisom starine ciste Sumadije,grejanje na gas, i jos mnogo toga ...„ Brestovi i vizija “, nalaze se na oko 350 metara nadmorske visine, na planiniBukulji, odakle puca vidik na pola Sumadije, od Vencaca, preko Topole iOplenca, Kosmaja, Homoljskih planina ...
Etno selo u Arandjelovcu je smesteno pod Bukuljom u
ulici Vojvode Putnika, kod vojne poste. To je idealno mesto za sve one koji zele odmor i malo tisine i one koji vole da uzivaju u starini. Sa tog mesta se
pruza predivan pogled na grad i okolinu. Ljubazno osoblje ce vas ugostiti a
domaca kuhinja je tu da zadovolji Vasa cula ukusa.
ARANDJELOVAC - Proju i kacamak, vino i jagnjetinu i druge
srpske i sumadijske kulinarske specijalitete isprobavalo je tri dana petoro
Kanadjana, koji su bili prvi gosti etno sela "Divljakovac", u
istoimenom naselju na obroncima Bukulje.
U
"Divljakovcu" se nalazi sedam tradicionalnih kuca dopremljenih iz
nekoliko sela Arandjelovacke opstine, koje su stare vise od 200 godina, kako bi
se gostima docarao autenticni etnoambijent, ali restaurirane i savremeno
opremljene. Iz 1800. godine su dve kuce, jedna je iz 1834. i jedna iz 1917, dok
su i ostale premasile dva veka postojanja. Etno selo je ogradjeno pletenom
ogradom i tarabama, staze napravljene od ceramide, a tu je i furuna za pecenje
hleba, burad kao kante za otpatke, amovi, stara kola, cvece...
- Etno selo ima dva cetvorokrevetna apartmana sa francuskim lezajevima,
djakuzijem, telefonom, grejanjem na gas i prikljuckom na Internet, kao i pet
dvokrevetnih soba. U okviru etnosela je i restoran nacionalne kuhinje koji sa
bastom i tremom moze da primi oko 150 gostiju .
Prenociste u sobama sa doruckom je 1.600 dinara, a pun pansion iznosi 2.600
dinara. Iznajmljivanje apartamana sa cetiri plus dva lezaja za nocenje sa
doruckom je 10.500 dinara, a pun pansion 16.500 dinara.
Za goste "Divljakovca" obezbedjen je parking sa vise od 20 mesta, a
bice organizovane i ture do obliznjeg Oplenca, zaduzbine Karadjordjevica,
ustanickog Orasca, pecine Risovaca, do parka Bukovicke banje i setnje stazama
Bukulje do osmatracnice visoke 19 metara, posete vencackim vinogradima.
Izgradnja hotela „Kruna“ je trajala od 2001 do 2008. godine. „Kruna“ je
ukupne povrsine od 1.500 kvadratnih metara i zelja je da ona bude kategorisana
kao hotel sa dve do tri zvezdice. Komisiji za kategorizaciju nadleznog
ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja podnet je zahtev za kategorizaciju
ove godine. Vlasnik i menadzment hotela ocekuju da ce „Krunu“ uskoro obasjati
tri zvezdice.
Hotel Kruna je otvoren 1. juna 2008. godine kada su prvi gosti dobili
kljuceve smestajne jedinice u sobnom delu hotela. Pre toga, tacnije od 2003
godine u restoranu (kapacitet sale je za 600 gostiju) su priredjivani svecani
banketi i ruckovi (svadbe, ispracaji u vojsku, obelezavanje punoletstva...).
Od prvog dana rada restorana 22.08.2003 godine do danas u „Kruni“ je
ugostiteljske usluge koristilo preko 30.000 gostiju. U smestajnom delu hotela
sa 12 soba i 30 lezajeva, opremljenih modernim namestajem i tehnickim
uredjajima, uz Internet, plazma-televizore, tus-masazere u kupatilima, mini
bar, sef...) u junu je ostvareno koriscenje kapaciteta od 15%. Najvise
inostranih gostiju je iz Austrije, Grcke, Poljske, Albanije i bivsih
jugoslovenskih republika, a domacih iz Beograda, Novog Sada, Nisa, Cacka,
Krusevca, Vranja, Kosovske Mitrovice, Pristine…
Na ulazu u Arandjelovac, iz pravca Beograda auto-putem do Mladenovca, a
zatim preko Orasca svega 70 km dolazite do hotela Kruna.
Orasacki put
bb,Arandjelovac,telefon: 034/711-102,e-mail:office@hotelkruna.com
Vila Vidikovac na obroncima sumovite Bukulje,u ocuvanoj
prirodi,u tisini listopadne i cetinarske sume,predstavlja idealno mesto za
odmor,rekreaciju i relaksaciju,kao i zamanje poslovne skupove,aktivan odmor i rehabilitaciju.U svom sastavu
ima:luksuzno opremljene hotelske apartmane,jednokrevetne i dvokrevetne
sobe,restoran sa bogatom ponudom domace i internacionalne kuhinje,letnju
bastu,aperitiv bar,vip salon-konferencijsku salu…
Vila Sokol se nalazi u Senicanima,delu Arandjelovca i Bukovicke banje ,sa koga se pruza prijatan pogled na Bukulju,Vencac,Hram Sv. Petra i Pavla,deo banjskog parka sa "Hotelom Izvor".Vil je savremeno opremljena po najvisim standardima i raspolaze sa pet apartmana visoke kategorije(cetiri zvezdice) i 20 lezaja.Apartmani su svojom koncepcijom namenjeni podjednako i turistima i poslovnim ljudima.
Vila Aleksandar predstavlja savremeni oblik hotelijerstva pogodan za sve vrste odmora,porodicnog boravka,vikend aranzmana,poslovne sastanke i proslave.
Vila raspolaze sa 21 smestajnom jedinicom, i 38 kreveta.Poseduje restoransku salu kapaciteta 40 mesta i letnju bastu kapaciteta 30 mesta,dva otvorena bazena,sa sankom,dva tobogana u decijem bazenu i mogucnost organizovanja nocnog kupanja za goste,konferens salu do 60 osoba sa kompletnom A/B opremom za sve vrste sastanaka i malu salu za sastanke do 40osoba.
Gajevacki put bb,Orasac,telefoni za informacije:034/609-600
U 2011.godine gostima ce biti na raspolaganju 637 mesta u smestajnom delu,452 u wellnes centru i 2300 u barovima i restoranima.Hotelsku-turisticki komples Izvor moci ce da ugosti u jednom danu do 20000 gostiju i pruzi oko 100000 razlicitih usluga u novoj kongresnoj dvorani sa 500 mesta na 650 m2,u cetiri multifunkcionalne sale,dva restorana,pet barova...Wellnes centar na 4500 m2 ima sest zatvorenih i tri bazena na otvorenom prostoru,tursko kupatilo,tri saune,pet salona za masazu,fitness,salon lepote.Ukupna povrsina vodenog ogledala u bazenima je oko 1000 m2 ,a prirodna mineralna voda obezbedjena je iz sopstvene busotine duboke 136 m.