Od 2003. godine, ciglana ''Kubrsnica'' iz Arandelovca radi u
sastavu kompanije Univerzum Ciglane.
Ciglana u Arandjelovcu ima dugu tradiciju proizvodnje ciglarskih proizvoda. Davne
1939.godine osnovana je ciglana ’’Ringlov’’ koja je preteca sadasnje ciglane u
Arandjelovcu. Ciglana je u vise navrata modernizovana. Ugradnja nove opreme i
modernizacija je izvrsena između 1976. i 1978.godine. Posle toga proizvodnja je
uvecana na 25 miliona jedinica NF (normalni format) proizvoda godisnje. Dug
vremenski period sve do 1988. godine ciglana je funkcionisala u okviru zajednickog
preduzeca ’’Standard’’ a nakon toga kao zajedničko preduzece. Pored osnovnog
proizvodnog programa (proizvodnja fasadne opeke i giter bloka) od 1991. godine
preduzece uvodi i osvaja nove proizvodne programe: izrada fert gredica,
proizvodnja preskastih materijala za zavrsne radove u gradjevinarstvu,
proizvodnja tenisita za teniska igralista i atletske staze.
U 2003. godini na licitaciji, kupljena je ciglana ''Kubrsnica'' sa sedistem u
Arandjelovcu. Modernizacija je uradjena 2004. godine, odmah nakon
privatizacije, postavljena je nova automatika i automatski transport do
tunelske susare, ubacena je nova linija slaganja robe sa robotom kao i nova
linija razlaganja pecene robe takodje robotom. Ugradjena je
najsavremenija italijanska oprema firme Bongioannie Macchine kao i firme Capaccioli
Italy.
Na jugoistocnoj periferiji Arandjelovca, sa desne strane
recice Kubrsnice, uzdize se brdo Risovaca sa pecinom, znacajnim
arheoloshko-paleontoloshkim i speleoloshkim nalazistem. Dugogodisnjim
istrazivanjima risovacke pecine otkriveno je obilje fosilizovanih ostataka
faune ledenog doba, kao i tragovi materijalne kulture neandertalskih
lovaca-artefakta od kamena i kosti, koja potvrdjuju paleolitsku starost ove
stanice.
Sistematskom analizom osteoloskog materijala determinisano je preko 20 vrsta
sisara, pretezno pripadnika toplodobne stepske faune-pecinski medved, pecinski
lav, pecinska hijena, divlji konj, divlji magarac, sumski jelen, dzinovski
jelen, divlje govece, vuk, lisica, dabar itd., dok su samo tri zivotinje
izraziti predstavnici hladne klime-runasti nosorog, mamut i bizon. Starost
otkrivenih kostiju procenjuje se na oko 30.000-100.000 godina.
Fosilni covek starijeg kamenog doba svoja orudja je izradjivao od kamena i
kostiju ulovljenih zivotinja svesno koristeci svoju inteligenciju u teskoj
borbi za sopstveni opstanak i odrzanje svoje vrste u celini i baveci se lovom
kao osnovnim zivotnim opredeljenjem. Kulturni inventar Risovace dao je vazne
odgovore za arheolosku nauku, pre svega, jer je potvrdio postojanje
paleolitskih kultura i na podrucjima juzno od linije Sava-Dunav i pruzio nove
dragocene podatke o nacinu zivota praistorijskih ljudi.
Risovaca spada u proste pecine (cini
je jedan kanal duzine 135 m) nastale radom podzemnih voda. Svrstava se u red
suvih pecina sa malo prokapnih voda i konstantnom temperaturom od 10 -12 0C,
nezavisno od godishnjeg doba.
S obzirom na arheoloski znacaj, paleontolosko bogatstvo i znatne prirodne
vrednosti, pecina Risovaca je 1983.godine proglasena kulturnim dobrom od
velikog znacaja, a 1995. je sa okolnim prostorom od oko 13 hektara, stavljena
pod zastitu kao spomenik prirode i kategorije. Risovaca je uredjena i otvorena
za turisticke posete septembra 1978.godine, a sve u cilju da se taj davnasnji
beleg zivota i kulture naseg dalekog pretka iz ledenog doba sacuva za
sadasnjost i buducnost kao svedocanstvo o neprekinutim ljudskim korenima starim
50.000 godina.
